“To je žena koja mrzi muškarce.”
Često bih čula ovu rečenicu kada sam pitala mlade koja im je prva asocijacija na reč feministkinja. “A znaš li šta je feminizam?” – upitala bih ih zatim. “Naravno, feminizam je pokret koji se bori za jednakost polova.” – nastavljao bi ispitanik ili ispitanica.
Gde je razlika? Kako je moguće da feminizam ima sasvim pozitivno značenje, a reč feministkinja sasvim drugačiju konotaciju?
Danas u razgovoru sa mladima često možemo naići na nepotpuno poznavanje pojma feminizma i ciljeva koje ovaj pokret ima. Svaka žena koja se izjasni kao feministkinja bar jednom u svom životu se susretne sa nerazumevanjem i osudama društva zbog tog izbora. Nerazumevanje ne dolazi samo od strane muškaraca, već i žena koje ne vide potrebu za postojanjem ovog pokreta. Ipak, često je slučaj da mislimo da ako nešto nismo iskusili/e to nešto ni ne postoji. Ali, da li stvarno postoji primer devojke/žene koja nikada nije iskusila nešto protiv čega se feminizam bori? Ili su pojedini oblici rodno zasnovane diskriminacije postali toliko normalizovani, da ih je sve teže prepoznati, ukazati na njih i nazvati to diskriminacijom kako bismo se kasnije suprotstavili/e istoj.
Nažalost, rodno zasnovana diskriminacija je mnogo češća nego što mi to možda primećujemo i ima različite oblike. Niko nije zaštićen do te mere da se sa ovim problemima ne susreće, bez obzira na društvenu ulogu, titulu ili zvanje te osobe. Zato, čak i ako nismo svesni/e da se susrećemo sa ovim problemima svakoga dana, to ne znači da oni ne postoje.
Šta je uopšte feminizam?
Feminizam često sa sobom povlači negativnu konotaciju, valjda zbog tog kontroverznog korena reči. Feminine, iliti reč koja predstavlja karakteristike koje se po tradicijalnim normama pripisuju uglavnom ženama. Možda su iz ovih razloga mladi zbunjeni ovim pojmom i često kažu da su žene koje se deklarišu kao feministkinje uglavnom one koje mrze muškarce, ignorantne, večno nezadovoljne i besne.
Ipak, za ovakvim predrasudama, nema potrebe, jer se feminizam ne odnosi samo na žene. Ovaj pokret je značajan za sve nas. Feminizam se bori za ravnopravnost između polova i za ukidanje prethodno uspostavljenih društvenih konstrukata koji nas ograničavaju na osnovu pola i ugrožavaju prava svih nas.
Tako, feministkinje i feministi stoje uz tebe bez obzira na tvoju rasu, klasu, dob, seksualno opredeljenje, obrazovanje. Ako si uskraćen/a za poštovanje ljudskih prava i ako pripadaš marginalizovaj grupi, budi siguran/na, feministkinje/feministi će biti tu da te podrže. Jer one znaju kako je kada te društvo etiketira, ignoriše i ugrožava.

Screenshot iz videa o rezultatima istraživanja o platnom jazu između muškaraca i žena, TIME
Ipak i dalje se ponekad pojavi ono pitanje: “Zašto feminizam i dalje postoji, zar se žene nisu već izborile za sva prava koja imaju i muškarci?” – Odgovor je naravno – Svakako da nismo.
Navešću par razloga i zašto:
-
Žene i dalje nisu plaćene isto koliko i muškarci, iako obavljaju iste poslove
Ako ne veruješ u ovo, hajde da pozovemo statistiku da nam pomogne.


Platni jaz između muškarac i žena (Statista; Visme)
Kao što možeš videti na infografiku razlika u platama svakako da postoji, iako oboje obavljaju isti posao. Takođe, možeš uvideti da sa pojavom nekih novih životnih okolnosti, kao što su brak i porodica, razlika se samo povećava. Razlog tome je često neravnomerna raspodela poslova u kući i oko dece, što je uglavnom obaveza žene, dok su muškarci usmereni na karijeru i obezbeđivanje finansijskih sredstava za porodicu. U trenutku kada žena treba da donese odluku, šta će žrtvovati, karijeru ili brigu o porodici, skoro se podrazumeva da to treba da bude karijera. Ili ipak, ako se ne odrekne potpuno karijere, iscrpljenost usled obavljanja većine poslova u domaćinstvu i manjak slobodnog vremena, neki su od razloga zašto se dešava stagnacija u karijeri žene.
Sledeće što bih želela da spomenem jesu države u kojima je ova razlika najveća, i ono što nas sve zanima, kakvo je stanje u našoj državi.

Platni jaz između muškaraca i žena, Statista
Na ovom grafikonu možemo primetiti da te cifre nimalo nisu zanemarljive, i to čak cifre koje se odnose na neke od najrazvijenijih država sveta.
Takođe, po najnovijim izveštajima Svetske ekonomske organizacije, u Srbiji je procenat koji izražava razliku u dohotku manji od proseka u svetu. Ali iako možemo primetiti napredak, postavlja se pitanje kada će se dostići potpuna jednakost. Na osnovu daljih istraživanja, smatra se da će svetu trebati najmanje 108 godina kako bi svi/e radnici/e, bez obzira na njihov pol, imali istu platu. Ipak, ovaj problem nije jedini i ne stoji izolovan, već je povezan sa mnoštvom drugih, od kojih je samo jedan, obrazovanje.
Stoga, sledeći problem zbog kog feminizam i dalje postoji je:
-
Velika razlika u dostupnosti obrazovanja ženama i muškarcima
Želela bih da prvenstveno ukažem na par razloga zašto je ženama obrazovanje manje dostupno:
- Siromaštvo – čak i kada je obrazovanje besplatno, ponekad su cene potrebne opreme i materijala za školu ono što čine obrazovanje nepristupačnim
- Prevremeni brakovi i rane trudnoće – devojčice koje se udaju dok su još u osnovnoj ili srednjoj školi, često bivaju primorane da odustanu od školovanja zbog braka. Sada, uzmimo u obzir brojku da se svakoga dana uda 33000 devojčica mlađih od 18 godina, što čini 12 miliona godišnje.
- Nedostatak sigurnih toaleta za devojčice – zbog stigme i ostalih faktora svaka deseta devojčica u Africi izostaje iz škole za vreme ciklusa.
- Neravnopravnost između polova – devojčice ponekad bivaju uskraćene za obrazovanje kako bi pomogle oko poslova u domaćinstvu i negovanja starijih članova porodice
- Nasilje – roditelji ponekad povlače svoje ćerke iz škole ako spoznaju da to nije sigurno mesto za njih. Na primer, zbog nasilja kojem su potencijalno izložene od strane drugih učenika, profesora ili drugih ljudi u školi.
- Velika udaljenost od škole – devojčice često bivaju uskraćene za obrazovanje ukoliko je škola jako daleko od njihove kuće, jer povećana udaljenost povećava i verovatnoću od uznemiravanja ili nasilja.
Još jedna od stvari za koje se feminizam bori je:
-
Jednak procenat žena i muškaraca na ključnim pozicijama u državi.
Trenutno, na celom svetu žene čine samo 22% parlamentarnog tela.
Postoje razni razlozi za takav ishod, ali jedan od glavnih je činjenica da se politika i dalje smatra jednom od delatnosti koja je rezervisana isključivo za muškarce. Takođe, istraživanja pokazuju da žene imaju manje samopouzdanja kada dolazi do kandidovanja za izbore, što od samog početka smanjuje njihov broj na ključnim pozicijama u državi, u vladi, odnosno na svim pozicijama gde se donose vrlo bitne političke odluke.

Broj žena u parlamentu, Statista
Ipak, ovo su i dalje samo neki od razloga zašto nam je feminizam i dalje potreban.
Kroz istraživanje koje sam pre par dana sprovela u svojoj školi uvidela sam, da 47% ispitanika/ca ne razume pojam feminizma, od kojih su 40% posto dečaci. Gledajući tu statistiku, shvatila sam koliko nam je edukacija o ovoj temi svima potrebna.
I ako se i dalje ne osetiš pozvanim/om da govoriš, misliš i širiš svest o ovoj temi, shvati ovaj tekst kao zvaničnu pozivnicu za to. I ako i dalje mrziš reč feminizam, razumi da nije reč ta koja je bitna. Nazovi ovu borbu kako god želiš. Ali, uvidi značaj ideje koja stoji iza same reči. Spoznaj koja je tvoja uloga u svemu ovome. Šta ti možeš da uradiš. Jer i ti imaš moć da promeniš nešto. Za početak, svoj stav. Istražuj, čitaj, pitaj. Ne daj da nekoga diskriminišu. Ne dozvoli da ga/je ućutkuju jer se deklarisao/la kao feminista/feministkinja. Jer samo ako krenemo od nas samih, na kraju možemo da napravimo neku promenu.
Ispod ću ostaviti par linkova ka videima koje ja lično jako volim, i sa kojima sam krenula da se edukujem o feminizmu. Možda ćeš želeti i ti da počneš odatle.
https://www.youtube.com/watch?v=hg3umXU_qWc&t=945s – govor autorke Chimamanda Ngozi Adichie, po kojem postoji i istoimena knjiga
Takođe, ukoliko imaš bilo kakva pitanja ili komentare, slobodno piši.
Responses