Već skoro tri godine od pokretanja profila Kritički, autorka Nikolina Pavićević priča o društveno važnim temama i pokreće različite dijaloge. Neke od najpoznatijih tema kojima se bavila u okviru svog profila bile su pitanje akušerskog nasilja, osvetnička pornografija, uticaj rijaliti programa na društvo, uslovi u porodilištima i drugo.
Nikolina je rođena u Podgorici 1999. godine, osnovne studije je završila u Sloveniji na odseku za Medijske studije. Danas vodi profil Kritički koji prati skoro 80 000 ljudi.
Sa Nikolinom smo razgovarali o tome šta za nju znači biti feministkinja, o tome kako ona posmatra svoj aktivizam u tom polju i da li sebe smatra aktivistkinjom, o profilu Kritički kao jednoj zajednici koja okuplja veliki broj ljudi, o izazovima borbe za ženska prava i drugo.
Foto: Privatna arhiva
Šta za tebe znači biti feministkinja?
Za mene, reći da sam feministkinja znači da jasno zauzimam stav, uprkos negativnim konotacijama koje društvo ima o ovoj temi, bez umanjivanja duge ženske borbe kroz istoriju i sad. Znači i prepoznavanje opresivnih sistema koji štete ženama, želju da se žene udružuju i pomažu kako bi rušile te sisteme.
Kako bi opisala svoj aktivizam?
Hm, ljudi me često opisuju kao aktivistkinju, ja ponekad nisam sigurna da li sam ,,zaslužila’’ to zvanje. Pretpostavljam da bi se moglo reći da koristim digitalni aktivizam kao neku vrstu alata da se važne teme približe društvu. Ono što taj digitalni aktivizam dopušta je – povezivanje ljudi, ma gdje oni bili, stvaranje zajednice, dijeljenje iskustava i edukaciju.
Koju aktivističku ili feminističku knjigu ili film bi preporučila mladima?
Knjigu ,,Nevidljive: Kako podaci kroje svijet po mjeri muškaraca’’ mislim da sam preporučila na Kritički već tri puta od kad sam je završila. Kako svijet počiva na podacima, spisateljica objašnjava da je žensku istoriju uvijek karakterisalo odsustvo podataka. Od medicine, obrazovanja, do svakodnevnog života – muškarci se uzimaju kao default. Tako npr, u većini testova sudara automobile, koriste se samo „muške“ lutke, a ovo ima direktnog uticaja na sigurnost žena u vožnji.
Da li postoje feministi ili feministkinje koji su ti uzori?
Ima mnogih ljudi od kojih imam štošta da naučim. Obično su to ljudi koje upoznajem, koji su u ovim vodama već duže vremena, i koji mi nesebično daju savjete.
Na profilu Kritički si objavila fotografiju, koja govori o tvojoj borbi sa aknama. Koliko je važno da o takvim stvarima više pričamo, ali i prihvatimo sebe?
Akne su skoro najmanje fizičko stanje, a najviše ono što se dešava unutra. Poslednjih mjeseci mi teže padaju nego inače, i zaista mi je bio odušak da to podijelim sa drugima. Kako kažu – sreća je veća kad se dijeli, a tuga manja. Uz to, standardi ljepote probijaju granice realnog odavno, i znam koliko meni znači kad ih neko izazove – na bilo koji način.
Šta bi rekla mlađoj sebi?
Zagrlila bih je.
Koliko je danas izazovno biti borkinja za ženska prava?
Postoji ti, sad već uvreženi stereotipi, koji će vas pratiti šta god radili ili mislili. To dodatno otežava djelanje u ovom polju, jer vas svi gledaju na određeni način. Svaki korak protiv mizoginije znači korak protiv onog što je u korijenu patrijarhata, i sada već naše kulture i društva. Kada ljudi pronađu komfor u tome, onda im je jako neprijatno kada vide da neko želi da se oslobodi tih praksa – a još kad je u pitanju žena, povlači sa sobom seksizme koji su nam svima poznati.
Profil Kritički čini velika zajednica ljudi. Odakle dolaze ideje za pokretanje nekih važnih tema?
Ideja nikad ne fali, više je pitanje kojim dati prioritet, u zavisnosti od vremena koje mi treba da obradim temu ili da li ima nekih aktuelnijih događaja na koje treba skrenuti pažnju.
Responses