Šta Zakon o rodnoj ravnopravnosti zaista donosi?

Još od njegovog usvajanja 2021. godine, Zakon o rodnoj ravnopravnosti je izazivao reakcije javnosti kao nijedan drugi zakon pre njega. Najviše kontroverzi se odnosi na primenu rodno osetljivog jezika, koji je, prema rečima jednog dela javnosti, u suprotnosti sa standardnim srpskim jezikom i predstavlja skrnavljenje jezika. Drugi deo javnosti smatra da je upotreba rodno osetljivog jezika neophodna zbog veće vidljivosti žena u društvu. Šta zapravo Zakon o rodnoj ravnopravnosti predstavlja za žene i kakve društvene promene su njegovi donosioci imali u vidu prilikom njegovog usvajanja?

Glavni cilj Zakona o rodnoj ravnopravnosti je stvaranje pravnog mehanizma za ostvarivanje i unapređenje rodne ravnopravnosti, te obiluje terminima koji definišu pojmove koji se odnose na rodnu ravnopravnost. Zakon se oslanja na prethodni Zakon o ravnopravnosti polova iz 2009. godine, a o promenama koje je Zakon iz 2021. godine doneo govori i sam njegov naziv – u prvoj deceniji 21. veka je korišćen termin pol, dok je sada taj termin zamenjen terminom rod (Beogradski centar za ljudska prava, 2022, str. 322). Ovakva zamena termina ukazuje na dublje razumevanje rodnog identiteta, s obzirom na to da se termin pol odnosi na biološke karakteristike koje razlikuju muškarce i žene, dok je rod društveni konstrukt i osoba ne mora nužno da se identifikuje sa svojim polom.

Zakon sadrži niz mera koje se odnose na kreiranje politika jednakih mogućnosti, postizanje rodne ravnopravnosti i borbu protiv diskriminacije. Već prvih nekoliko članova Zakona ističe važnost zaštite stečenih prava, definiše rodnu ravnopravnost i zabranjuje svaki vid diskriminacije. Pokriva širok spektar oblasti koje su važne za postizanje rodne ravnopravnosti – od obrazovanja, rada i zapošljavanja, zdravstva i socijalne zaštite, političkog delovanja, pa sve do prevencije i zaštite od nasilja, medija i kulture i politika za postizanje rodne ravnopravnosti.

Kada govorimo o odredbama koje se tiču rada, zapošljavanja i samozapošljavanja, Zakon o rodnoj ravnopravnosti je značajan jer obezbeđuje jednak pristup zaposlenju, jednaku naknadu za obavljanje istog posla, kao i sankcionisanje svih oblika diskriminacije, stvarajući pravednije i inkluzivnije radno okruženje. Imajući u vidu trenutno stanje na tržištu rada gde su žene u pojedinim sferama mnogo manje zastupljene od muškaraca, ovakve odredbe su veoma značajne na polju postizanja rodne ravnopravnosti. Kako Beogradski centar za ljudska prava navodi, istraživanja pokazuju da ,,žene u Srbiji imaju veće prepreke za ulazak na tržište rada ili ponovni ulazak na tržište rada u odnosu na muškarce, dok su kao neki od glavnih uzroka nezaposlenosti među ženama u Srbiji diskriminacija, obrazovanje, rodno slepe/neutralne politike, neusklađenost između obrazovanja i zahteva tržišta rada i ravnoteža privatnog i profesionalnog života” (Beogradski centar za ljudska prava, 2024, str. 402). Ipak, i pored postojanja ovakvih odredbi, ekonomska nejednakost između žena i muškaraca i dalje predstavlja problem, s obzirom na to da ,,u proseku žene zarađuju 20 odsto manje u odnosu na muškarce bez obzira na činjenicu što su obrazovanije” (ibid, str. 403). 

Još jedna važna novina koju ovaj Zakon donosi jesu odredbe koje se tiču neplaćenog kućnog rada, koji pored kućnih poslova podrazumeva i brigu o deci i(li) porodici. Kako istraživanja pokazuju, ,,žene posvećuju 3,2 puta više vremena neplaćenom kućnom radu u odnosu na muškarce“ (Charmes, 2019, str. 47), stoga je od ključnog značaja što ovaj Zakon prepoznaje vrednost neplaćenog kućnog rada i uloge koju žene imaju u društvu. Prema čl. 28, žena stiče pravo da bude osigurana po osnovu neplaćenog kućnog rada, ukoliko nije osigurana po nekom drugom osnovu.

Još jedna jako bitna stavka koju Zakon o rodnoj ravnopravnosti donosi jesu odredbe koje se odnose na sprečavanje i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja. Iako u Srbiji postoji zaseban Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, potreba da se ovakve odredbe uvrste i u Zakon o rodnoj ravnopravnosti govori o značaju ove teme i neophodnosti borbe protiv ove vrste nasilja u društvu, ali takođe i pokazuje da se rodna ravnopravnost može postići samo  kroz aktivnu borbu protiv nasilja koje često proizilazi iz rodnih stereotipa.

Ipak, pažnju javnosti su najviše privukli članovi Zakona koji se odnose na upotrebu rodno osetljivog jezika. Kako protivnici upotrebe rodno osetljivog jezika tvrde, ovakvim načinom izražavanja se vrši ,,ideološko nasilje nad srpskim jezikom i identitetom“ (Politika, 2024, par. 7). S druge strane, simpatizeri upotrebe rodno osetljivog jezika navode da je njegova upotreba neophodna radi veće vidljivosti žena u javnom prostoru (Gočanin, 2024, par. 35). Jezik je živa materija i svakodnevno se menja. Reči kao što su predsednica, doktorka, profesorka itd. nisu nove, već su odavno ušle u upotrebu, što ukazuje na činjenicu da se jezik prilagođava potrebama društva. Upotrebom rodno osetljivog jezika, jezik postaje sredstvo za borbu protiv protiv rodnih stereotipa i diskriminacije i promoviše inkluzivnost u različitim sferama društva, od obrazovanja, pa sve do politike i medija.

Iako se svega nekoliko članova bavi rodno osetljivim jezikom, određeni deo javnosti traži da se Zakon o rodnoj ravnopravnosti stavi van snage jer, kako navode, ovaj Zakon ,,zadire u ljudska prava i osnovne slobode i celokupni vrednosni sistem i etičke postavke po kojima žive građani“ (Danas, 2024, par. 3). Važno je imati u vidu da Zakon o rodnoj ravnopravnosti predstavlja ključni pravni instrument čiji je značaj daleko širi od nekoliko članova koji se odnose na rodno osetljiv jezik. Putem konkretnih mera i politika koje su neophodne za eliminaciju rodne diskriminacije i promociju jednakosti, ovaj Zakon osigurava zaštitu osnovnih ljudskih prava, čime doprinosi izgradnji inkluzivnijeg društva. Stoga, iako se javnost fokusira na kontroverze oko članova koji se tiču rodno osetljivog jezika, važno je istaći da je primarni cilj ovog Zakona unapređenje društvenih odnosa, osnaživanje svih članova zajednice i stvaranje okruženja u kome se neguju vrednosti kao što su jednakost i tolerancija, a koje su značajne za društvo u celini.

Izvori:

Beogradski centar za ljudska prava. (2022). Ljudska prava u Srbiji 2021: Pravo, praksa i međunarodni standardi ljudskih prava.

Beogradski centar za ljudska prava. (2024). Ljudska prava u Srbiji 2023: Pravo, praksa i međunarodni standardi ljudskih prava.

Charmes, J. (2019). The Unpaid Care Work and the Labour Market. An analysis of time use data based on the latest World Compilation of Time-use Surveys. International Labour Organization. 

Danas. (2024). SPC i Matica srpska: Staviti van snage zakon o rodnoj ravnopravnosti. Danas. Pristupljeno 25. maja 2024. godine. Preuzeto sa: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/spc-i-matica-srpska-staviti-van-snage-zakon-o-rodnoj-ravnopravnosti/

Gočanin, S. (2024). Rodno senzitivni jezik tema polemika u institucijama Srbije. Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 25. maja 2024. godine. Preuzeto sa: https://www.slobodnaevropa.org/a/rodno-senzitivni-jezik-srbija-zakon/32809505.html 

Politika. (2024). Rodno osetljiv jezik je neustavan i neprihvatljiv za većinu građana Srbije. Politika. Pristupljeno 15. maja 2024. godine. Preuzeto sa: https://www.politika.rs/scc/clanak/596283/Rodno-osetljiv-jezik-je-neustavan-i-neprihvatljiv-za-vecinu-gradana-Srbije

O autoru:

Responses

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *